Predsjedništvo Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine od prošlog ponedjeljka na izbornoj sjednici Skupštine dvotrećinskom većinom glasova odabrano u sastavu Marijan Kvesić, Siniša Kisić i Izet Rađo sutra u Sarajevu imat će prvu sjednicu na kojoj će, između ostalog, izabrati prvog predsjedavajućeg u četverogodišnjem mandatu. Na funkciji predsjednika rotirat će se svakih 16 mjeseci.

Međutim, prvi dani "vladavine" novog saziva Predsjedništva OK BiH prošli su neslavno. Šestosatno zasjedanje Skupštine proteklo je u nizu nesuglasica, a u jednom trenutku sjednica je bila na rubu prekida.

Sva tijela OK BiH izabrana su uz mnogo poteškoća i primjedbi, a kulminacija se desila prilikom imenovanja tročlanog Predsjedništva, kada su svoje nezadovoljstvo javno izrazili bivši olimpijci i osvajači medalja. Milorad Karalić, Zdravko Rađenović (rukomet), Anto Josipović (boks), Slađana Golić (košarka) prvobitno su izabrani za članove Skupštine, kao istaknuti sportisti i nosioci olimpijskih odličja, ali su potom napustili sjednicu, jer im, kako su istakli, nije bilo dopušteno da se kandiduju za člana Predsjedništva. Danima nakon sjednice pljuštale su optužbe sa svih strana, razmijenjene su teške riječi na račun funkcionera OK BiH. Sedam naših osvajača olimpijskih medalja uputilo je pismo i Žaku Rogu, predsjedniku Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u kojem su istakli i da je politika upetljala prste u izbor novog rukuvodstva OK BiH, te su izrazili svoje nezadovoljstvo i u svojevrsnom apelu direktno MOK pozvali na pomoć u razrješenju "Gordijevog čvora" u našem sportu.

MOGUĆE I IZMJENE STATUTA OK BiH:

Poslije svega Rađo, Kisić i Kvesić tvrde da će im jedan od prioriteta biti vraćanje Karalića, Rađenovića, Josipovića i Golićeve u tijela OK BiH, iako oni od Međunarodnog olimpijskog komiteta zahtijevaju i poništenje rezultata izborne sjednice Skupštine OK BiH. Kvesić kaže da nije isključio i da dođe do izmjena u Statutu OK BiH, kako bi se uglednim bh. sportistima našlo mjesta u krovnoj sportskoj instituciji naše zemlje. Osim prevazilaženja novonastalih poteškoća svi novoizabrani članovi Predsjedništva najavljuju i bolja vremena za OK BiH i bh. sport u cjelini. Kisić, Rađo i Kvesić slažu se da naši predstavnici na velikim međunarodnim takmičenjima u naredne četiri godine ne smiju imati samo epizodnu ulogu, te će zato, ističu, uložiti maksimalne napore za dobrobit sporta u našoj zemlji.

"Sigurno je da u godinama koje su pred nama moramo uvesti jedan novi trend rada kada je riječ o Olimpijskom komitetu Bosne i Hercegovine. Znam da slično razmišljaju i druga dva člana Predsjedništva OK BiH, Izet Rađo i Siniša Kisić. Trudit ću se da našu saradnju u naredne četiri godine podignem na što veći novo, a sve u interesu sporta i sportista", rekao je Marijan Kvesić, kojem bi prema Statutu OK BiH, od sutra, zahvaljujući najvećem broju glasova, na sjednici Skupštine trebala pripasti i funkcija prvog predsjedavajućeg.

U mandatu koji im je povjeren Kvesić, Rađo i Kisić imat će dva značajna projekta, Ljetne olimpijske igre u Pekingu 2008. godine i Zimske 2010. u Vankuveru.

"Peking i Vankuver su prioriteti. Moramo raditi na tome da što više naših sportista nastupi na ova dva takmičenja. Trebamo im osigurati uslove za nesmetan rad i pripreme, kako bi ne samo nastupili, već i postigli što bolje rezultate na olimpijadama, a to je najbolja promocija za našu zemlju. Naravno, prije Pekinga i Vankuvera moramo hitno razgovarati i o španskoj Haki, gdje će od 18. do 23. februara biti održane Zimske olimpijske igre mladih. Nažalost, nismo uspjeli osigurati sva potrebna sredstva za odlazak naših takmičara, te smo bili primorani kratiti spisak. Stoga na početku novog mandata još jednom apelujem na vladajuće institucije da podrže vrhunski sport, kako se slične stvari ne bi dešavale u budućnosti", kazao je Kvesić.

Maksimalan angažman u naredne četiri godine, s ciljem podizanja kvaliteta uslova za rad svih bh. sportista, obećava i Kisić.

"Imenovanje na funkciju u Predsjedništvu OK BiH smatram velikom obavezom, ali i svojevrsnom nagradom za moj dosadašnji rada, prije svega u odbojkaškom sportu. Dao sam značajan doprinos u reintegraciji odbojkaškog sporta u BiH. Bh. odbojka pridružila se velikoj olimpijskoj porodici, jer podsjetimo da odbojka u prošlom sazivu Skupštine OK BiH nije imala svog predstavnika zbog neokončanog procesa ujedinjenja. Vjerujem da iskustva koja nosim iz odbojke, u smislu integracije, kvalitetnog rada, kreiranja određenih akata, mogu doprinijeti i radu Predsjedništva OK BiH, a samim tim i bh. sportu u cjelini. Već nakon prvih razgovora s kolegama iz Predsjedništva stekao sam utisak da ćemo moći uspostaviti dobru saradnju, te tako našim sportistima omogućiti kvalitetne uslove za rad i priliku da ostvare što bolje rezultate na značajnim međunarodnim takmičenjima", istakao je Kisić.

NE ŽELE SJEDITI I ČEKATI DA IM PROĐE MANDAT:

Razloge niza nesuglasica na izbornoj sjednici Skupštine Kisić vidi, prije svega, i u lošoj pripremi sjednice.

"Imajući neka druga iskustva u političkom, privrednom i sportskom smislu izborna sjednica Skupštine nije bila dobro pripremljena od strane sada već bivšeg rukovodstva. Najviše su zakazali stručna služba i generalni sekretar Sejdalija Mustafić, koji su mnogo više morali uraditi u samoj pripremi u tehničkom smislu. Da su taj posao bolje obavili ne bi bilo problema koji su se javljali u samom radu, a sve bi i mnogo brže bilo završeno. Ono što je najvažnije, ne bi se desilo da neki vrhunski sportisti napuste sjednicu. Sada je na nama da učinimo ogromne napore da naše nosioce olimpijskih medalja Rađenovića, Karalića, Golićevu i Josipovića vratimo u tijela OK BiH. Moramo uspostaviti jedan ljudski, pošten i profesionalan odnos, u skladu sa olimpijskom poveljom i Statutom OK BiH", naglasio je Kisić.

Dešavanja na izbornoj sjednici Skupštine OK BiH i u danima poslije osudio je i Rađo, koji ne isključuje i "povlačenje radikalnih poteza".

"Nesuglasice, puno poteškoća prilikom samog izbora novog rukovodstva, nepripremljenost i slična dešavanja na izbornoj sjednici Skupštine Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine pokazali su da su u ovoj instituciji neobhodne hitne radikalne promjene. Treba konceptualno promijeniti Statut, treba da se ljudi repozicioniraju, da se uvede transparentni rad, a OK BiH u budućnosti treba da emituje jednu drugačiju, od one koju je emitovao upravo na izbornoj sjednici. Siguran sam da su ljudi koji su izabrani, a tu prije svega mislim na Predsjedništvo, spremni za novi i pozitivniji pristup u radu. To je ono što ću ja zagovarati u naredne četiri godine i u punom kapacitetu pokušati da uradim u OK BiH. Ukoliko slučajno vidim da određene stvari ne budu išle u željenom pravcu, odnosno ako se budu kosile od interesa sporta, ondaću razmisliti i povući određene poteze. Ne namjeravam četiri godine "spavati" u OK BiH ili sjediti "skrštenih ruku" i čekati da mi se završi mandat. Učinit ću sve da doprinesem poboljšanju kvaliteta rada bh. sportista", tvrdi Rađo.

Novoizabrani čelnici OK BiH od starog saziva naslijedili su i obavezu da nastave napore kako bi naša zemlja što prije dobila zakon o sportu na državnom nivou. Podsjećamo da je sada već bivše Predsjedništvo OK BiH u sastavu: Nađa Avdibašić-Vukadinović, Milanko Mučibabić i Marijan Kvesić, zajedno sa čelnicima Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH još prije četiri godine formiralo Radnu grupu za izradu Prijedloga zakona. Prijedlog je potom upućev parlamentu BiH, ali nikada nije prošao proceduru. Osim OK BiH i N/FS BiH, svoj prijedlog zakona dostavio je i Sportski savez BiH, ali ni taj prijedlog nikada nije ušao u parlamentarnu proceduru.

Članovi Predsjedništva OK BiH najavili su da će uskoro zajedno sa članovima Izvršnog komiteta raspisati konkurs za popunu nekoliko bitnih funkcija u krovnoj bh. sportskoj instituciji. Konkurs će biti raspisan za mjesto generalnog sekretara, funkciju koju trenutno obavlja Sejdalija Mustafić. Takođe, OK BiH još radi i bez direktora marketinga i direktora za sport, dvije funkcije koje su, takođe, neophodne za nesmetan i kvalitetan rad.

Jedan od sedam potpisnika pisma naših osvajača olimpijskih medalja upućenog Žaku Rogu, predsjedniku MOK-a u kojem su krajem prošle sedmice izrazili nazadovoljstvo izborima u OK BiH je Velimir Sombolac, bivši fudbaler iz BiH, osvajač zlatnog odličja iz Rima 1960. godine. U iščekivanju odgovora iz sjedišta MOK- a u Lozani, Sombolac je juče istakao:

"Očekujem da odgovor iz MOK-a bude u smjeru zajedničkog sastanka izabranih tijela OK BiH i nas osvajača medalja da se prevaziđe novonastala situacija. Stvarni problem je u Komisiji koja je predlagala kadar za funkcije. Imam 50 godina fudbalskog iskustva i rada u sportu i uvijek je takve stvari radila Radna grupa, a ne nekakva komisija koja se rukovodila ko zna kakvim normama. Kao olimpijski pobjednik pozivam sve sportske funkcionere u BiH da pokažu svoju karticu sportskog znanja i sportske biografije. Vidjeli biste do kakvih bismo podataka došli".

Bokser Anton Josipović je 1984. godine u Los Anđelesu osvojio zlato, a takođe je potpisao "sportski apel iz BiH" upućen Rogu.

"Da bi se prevazišao ovaj problem potreban nam je čovjek kao Josip Broz Tito da nas sve postroji i kaže kako i šta treba da radimo!? U OK BiH su napravili listu 12 veličanstvenih, a onda su imenovali Komisiju koja je blokirala izbor osvajača medalja u tijela. Ljudi koji su izabrani na odgovorne funkcije došli su na njih mešetarenjem, podvalama i nečistim radnjama. Upozoravao sam da ne izgubimo čast i da sve ne preraste u lakrdiju, ali me niko ozbiljno nije shvatio. Samo časno mogu da dođem do pozicije u OK BiH, ne mogu da platim za funkciju. Očekujem sve strukovne saveze da se oglase po ovom pitanju jer je bilo mnogo nelogičnosti, čak pojedini savezi na Skupštini nisu ni znali koga su predložili", rekao je Josipović.

Rukometaš Zdravko Rađenović, osvajač zlata 1984. godine, nije se juče htio upuštati u detaljne komentare.

"Čekamo reakciju iz MOK-a, a dogovorili smo se da u svemu zajedno istupamo, tako da ne bih iznosio pojedinačno mišljenje. I ubuduće ćemo djelovati zajedno po pitanju problema u OK BiH", kazao je Rađenović.

Podsjetimo, potpisnici pisma upućenog Rogu su: Slađana Golić, Abas Arslanagić, Zdravko Rađenović, Milorad Karalić, Đorđe Lavrnić, Anton Josipović i Velimir Sombolac.